Općenito o SRS-u

Središnji registar stanovništva (SRS) je elektronički vođena službena evidencija koja sadrži podatke o broju i prostornom rasporedu stanovnika na području Republike Hrvatske prema socijalnim, ekonomskim, obrazovnim, migracijskim, stambenim i ostalim obilježjima te sadrži podatke o srodstvu i kućanstvu.

SRS se sastoji od općeg i posebnog dijela:

OPĆI DIO SRS-a sadrži podatke o stanovništvu iz Izvora podataka, službenih evidencija koje nadležna tijela vode prema posebnim propisima:

1. osobni identifikacijski broj i osobno ime - iz Evidencije o osobnim identifikacijskim brojevima Porezne uprave

2. o rođenju, smrti i državljanstvu osobe - iz državnih matica i evidencije o državljanstvu tijela državne uprave nadležnog za upravu i zbirki podataka tijela državne uprave nadležnog za unutarnje poslove

3. o braku ili životnom partnerstvu - iz državnih matica odnosno registra životnog partnerstva tijela državne uprave nadležnog za upravu

4. o roditeljima i djeci - iz državnih matica tijela državne uprave nadležnog za upravu

5. o osobama kojima je imenovan skrbnik ili poseban skrbnik i skrbništvu ili posebnom skrbništvu - iz Registra osoba pod skrbništvom i Registra osoba pod posebnim skrbništvom tijela državne uprave nadležnog za socijalnu skrb

6. o prebivalištu i boravištu - iz Zbirke podataka o prebivalištu i boravištu tijela državne uprave nadležnog za unutarnje poslove

7. o invaliditetu - iz Registra osoba s invaliditetom zavoda nadležnog za javno zdravstvo

POSEBAN DIO SRS-a sadrži podatke o stanovništvu iz Izvora podataka, službenih evidencija koje nadležna tijela vode prema posebnim propisima:

1. o obrazovanju - iz Zajedničkog upisnika školskih ustanova u elektroničkom obliku (e-Matica) i Informacijskog sustava visokog učilišta tijela državne uprave nadležnog za znanost, obrazovanje i mlade i zbirki podataka tijela državne uprave nadležnog za unutarnje poslove za strane državljane koji se nisu školovali u Republici Hrvatskoj

2. o osnovi zdravstvenog osiguranja - iz Informacijskog sustava zavoda nadležnog za zdravstveno osiguranje

3. o osnovi mirovinskog osiguranja i podaci o umirovljenicima - iz Informacijskog sustava zavoda nadležnog za mirovinsko osiguranje

4. o stambenoj jedinici i kvaliteti stanovanja - iz Informacijskog sustava Državne geodetske uprave

 
U POSEBAN DIO SRS-a mogu se upisati podaci o stanovništvu na temelju dobrovoljne izjave i to:

1. podaci o izvanbračnoj zajednici ili neformalnom životnom partnerstvu

2. podaci o članovima kućanstva

3. podaci o vjeri i materinskom jeziku

4. podaci o nacionalnosti

5. podaci za kontakt

Glavna namjena SRS-a je građanima i državnim i javnopravnim tijelima, budućim korisnicima, olakšati i pojednostaviti provedbu poslovnih postupaka tako da se smanji potreba za dostavom dokumentacije i ubrza postupak odlučivanja. Podaci iz SRS-a poslužit će kao osnova za brojne analize, evidencije i donošenje odluka u javnom interesu:

• provedba mjera socijalne politike na temelju stvarnih potreba građana (dječji doplatak, naknada za starije osobe, zdravstveno osiguranje na teret državnog proračuna, socijalne naknade, stipendije studenata itd.)

• vođenje jedinstvene elektroničke evidencije rada (zaposlenih i neaktivnih osoba) radi lakšeg otkrivanja prekršitelja i suzbijanja pojedinih pojavnih oblika neprijavljenog rada

• analiza tržišta rada - praćenje, analiziranje i istraživanje čimbenika koji utječu na kretanje zaposlenosti i zapošljavanja

• izračun indeksa razvijenosti za jedinice lokalne i regionalne samouprave i oblikovanje politika regionalnog razvoja

• ubrzavanje provedbe ostavinskih postupaka (jer će se nasljednici utvrđivati prema podacima iz SRS-a) i dr.

Implementacija registra donosi konkretne koristi i za građane:

• lakši i brži pristup javnim uslugama, bez potrebe za višestrukim dostavljanjem podataka

• smanjenje birokracije i papirologije

• učinkovitije korištenje javnih sredstava i usluga

• veća sigurnost i transparentnost u upravljanju osobnim podacima

• pravo uvida u sve upisane podatke na jednom mjestu.

SRS je registar za budućnost i predstavlja važan korak prema modernizaciji državne uprave i boljoj povezanosti javnih službi s potrebama građana. Omogućuje donošenje politika temeljenih na stvarnim podacima te građanima pruža jednostavnije, brže i učinkovitije korištenje javnih resursa.

• uvid u upisane osobne podatke uz prethodnu identifikaciju

• izdavanje potvrde o upisanim podacima

• pravo uvida tko je i u koju svrhu izvršio uvid u “moje podatke” (odnosi se na tijela, buduće korisnike podataka iz SRS-a) 

• podnošenje dobrovoljnih izjava za podatke koji se ne vode u službenim evidencijama.

U SRS se upisuju  podaci o osobama koje imaju određen i dodijeljen osobni identifikacijski broj (OIB) i to podaci:

• o hrvatskim državljanima s prebivalištem ili boravištem u Republici Hrvatskoj prema podacima iz Zbirke podataka o prebivalištu i boravištu tijela državne uprave nadležnog za unutarnje poslove,

• o strancima koji u Republici Hrvatskoj imaju prebivalište ili boravište (dozvolu dugotrajnog, stalnog ili povremenog boravka u RH) prijavljeno u skladu s odredbama posebnih propisa o strancima iz zbirki podataka tijela državne uprave nadležnog za unutarnje poslove i

• o hrvatskim državljanima izvan Republike Hrvatske - preuzimaju se iz evidencije o državljanstvu tijela državne uprave nadležnog za upravu, a podaci o njihovu prebivalištu u inozemstvu preuzimaju se iz Zbirke podataka o prebivalištu i boravištu tijela državne uprave nadležnog za unutarnje poslove.

Izvori podataka u smislu upisanih podataka u SRS-u su:

1. SLUŽBENE EVIDENCIJE koje nadležna tijela vode prema posebnim propisima i to:

• Ministarstvo unutarnjih poslova

  • Zbirka podataka o prebivalištu i boravištu

  • Zbirka podataka o strancimae

• Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije

  • Knjiga državljana

  • Matica rođenih

  • Matica vjenčanih

  • Matica umrlih

  • Registar životnog partnerstva

• Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike

  • Registar osoba pod skrbništvom

  • Registar osoba pod posebnim skrbništvom

• Hrvatski zavod za javno zdravstvo

  • Registar osoba s invaliditetom

• Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih

  • eMatica

  • Evidencija studenata

  • Evidencija svjedodžbi, diploma i dopunskih isprava

• Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

  • Registar osiguranika

• Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

  • Registar osiguranika

  • Korisnici mirovine

• Državna geodetska uprava

  • Registar zgrada

Način upisa: preuzimanjem podataka u SRS iz službenih evidencija koja nadležna tijela vode prema posebnim propisima.

• izvanbračnoj zajednici ili neformalnom životnom partnerstvu

• članovima kućanstva

• vjeri

• nacionalnosti

• materinskom jeziku

• kontakt podacima.

Način upisa (činjenica koje se ne mogu preuzeti iz službenih evidencija): osobnom predajom putem eGrađana ili u nadležnoj ispostavi Porezne uprave.

Podaci u opći dio SRS-a upisuju se elektroničkim putem, automatskim jednokratnim preuzimanjem podataka u realnom vremenu iz izvora podataka, a u posebni dio SRS-a jednokratnim preuzimanjem podataka iz izvora podataka najmanje jednom tromjesečno sa stanjem na zadnji dan svakog tromjesečja.

Dinamika preuzimanja podataka određena je prema potrebama korisnika za područje primjene Zakona o SRS-u, vodeći računa o razmjernosti potreba prikupljanja i ažuriranja osobnih podataka. 

Porezna uprava, kao voditelj obrade podataka, omogućit će uvid svakoj upisanoj osobi samo u podatke koji se o njoj vode u SRS-u te će joj, na zahtjev, omogućiti izdavanje potvrde o svim upisanim podacima u SRS-u.
Porezna uprava se pojavljuje kao voditelj obrade, ali i kao korisnik podataka.
Korisnici podataka su i državna i tijela s javno pravnim ovlastima i to isključivo za obavljanje poslova iz svoje nadležnosti temeljem valjane zakonske osnove:

• tijela državne uprave (ministarstva, državne upravne organizacije),

• druga državna tijela (Hrvatski sabor, Predsjednik Republike, Ustavni sud RH, Pučki pravobranitelj i dr.),

• pravosudna tijela (sudovi, državna odvjetništva),

• jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave,

• pravne osobe koje se dijelom financiraju, izravno ili neizravno, iz sredstava proračuna ili kojima su osnivači, odnosno jedan od osnivača Republika Hrvatska,

• pravne osobe kojima su povjerene javne ovlasti.

Podacima iz SRS-a pristup imaju samo ovlaštene institucije, a građani mogu nadzirati svoje podatke putem sustava e-Građani ili osobnim dolaskom u nadležnu ispostavu Porezne uprave i traženjem potvrde.

Uvid u podatke osobe upisane u SRS dostupan je putem usluge eGrađani ili osobnim dolaskom u nadležnu ispostavu Porezne uprave od 1. lipnja 2026. godine. Prijava u sustav eGrađani za uslugu Središnjeg registra stanovništva moguća je s vjerodajnicom visoke i značajne razine sigurnosti. Popis vjerodajnica dostupan je na https://gov.hr/hr/lista-prihvacenih-vjerodajnica/1792.
 

• definiranje socijalnih politika, prava i visine socijalnih davanja

• definiranje i usmjeravanje poticaja iz nadležnosti demografske politike

• analizu i poticaje u sklopu tržišta rada

• dodjelu stipendija i prava subvencioniranog stanovanja za učenike i studente  (obrazovni sustav)

• ostavinske postupke

• statističke analize

• postupke iz nadležnosti Porezne uprave.

Sam ustroj SRS-a koncipiran je na način da se podaci preuzimaju iz već postojećih službenih evidencija / izvora putem OIB-a. Građani mogu podnijeti dobrovoljne izjave samo za one podatke koji ne postoje u izvorišnim evidencijama, a odnose se na podatke o: članovima kućanstva, izvanbračnoj zajednici ili neformalnom životnom partnerstvu, vjeri, nacionalnosti, materinskom jeziku i podacima za kontakt.

Nadalje, građani će na temelju uvida u svoje podatke moći provjeriti vode li službene evidencije točne podatke o njima. Postupak ispravka netočnih podataka građanin upisan u SRS pokreće kod izvora nadležnog za taj podatak koji ga, nakon ispravka, automatski dostavlja u SRS.
 

Porezna uprava će radi informiranja javnosti i povećanja transparentnosti objavljivati na svojim mrežnim stranicama samo zbirne statističke podatke temeljene na podacima iz SRS-a u skladu sa člankom 31. Zakona o SRS-u.
  
Podaci će se koristiti u statističke i informativne svrhe isključivo u zbirnom obliku koji ne omogućuje identifikaciju osoba.

Obrada podataka u Središnjem registru stanovništva temelji se na zakonitoj obradi u skladu sa Zakonom o Središnjem registru stanovništva. Osoba čiji se podaci obrađuju u Središnjem registru stanovništva može podnijeti zahtjev za brisanje osobnih podataka, u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka (EU) 2016/679 (GDPR). Međutim, treba naglasiti da pravo na brisanje nije apsolutno. Budući da se obrada podataka u Središnjem registru stanovništva provodi na temelju zakonske obveze i u svrhu izvršavanja zadaća od javnog interesa, pravo na brisanje može biti ograničeno, odnosno zahtjev za brisanjem može se odbiti. Neovisno o tome, osoba čiji se podaci obrađuju u Središnjem registru stanovništva ima pravo zatražiti ispravak netočnih ili nepotpunih podataka, odnosno zatražiti provjeru zakonitosti obrade osobnih podataka.

Zahtjev se može podnijeti nadležnom tijelu putem službenih kontaktnih podataka.

SRS koristi visoke standarde sigurnosti i enkripcije podataka kako bi se zaštitila privatnost građana. Pristup imaju samo ovlaštene institucije, a građani mogu nadzirati svoje podatke putem sustava e-Građani ili osobnim dolaskom u nadležnu ispostavu Porezne uprave.

Odredbama Zakona o SRS-u jasno se određuje načelo zaštite osobnih podataka te njihovo prikupljanje prema spomenutim propisima. Isto tako, propisuje se mogućnost korisnicima da pristupaju podacima iz SRS-a u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti polazeći od primjena načela zaštite osobnih podataka i načela povjerenje i točnosti. Dakle, korisnici mogu podatke iz SRS-a koristiti samo za obavljanje poslova iz svoje nadležnosti, a koji proizlaze iz posebnih propisa. Isto tako, svaki građanin će moći dobiti podatak koji je korisnik i u koju svrhu imao uvid u njegove podatke.

Prikupljanje i obrada podataka provodi se u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita osobnih podataka. Izvori podataka i korisnici podataka dužni su osigurati sigurnu komunikaciju sa Središnjim registrom u skladu s propisima o informacijskoj sigurnosti.

Zahtjevi za pristup podacima te zahtjevi za upis i promjenu podataka u SRS-u čuvaju se šest godina. Podaci upisani u SRS čuvaju se trajno.